Poslovne vijesti - Hrvatska

Građani se okreću rizičnim ulaganjima

Prošle godine štednja stanovništva povećana je za 11,4 milijarde kuna (8 posto rasta), od čega se 5,9 milijardi odnosi na nove depozite (4,2 posto rasta).

Na ostvareno povećanje štednje značajno je utjecalo smanjenje prinosa na alternativna kratkoročna ulaganja, što je destimuliralo nova ulaganja u novčane fondove, ozbiljna alternativa oročenoj štednji po prinosima bila su tek ulaganja u obvezničke fondove.

Kako ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA), kretanje štednje građana u bankama ovisi prije svega o njihovim primanjima iz kojih se formira potencijal štednje. Realizacija tog potencijala ovisi o sklonosti štednji i o ponudi štedno-ulagačkih proizvoda na tržištu. Kratkoročno je potencijal štednje nizak, ali je snižena i sklonost potrošnji te investicijama u materijalna dobra.

Budući da ne očekuju bitne promjene u primanjima građana, a niti u atraktivnosti alternativne ponude izvan banaka, porast štednje u ovoj i idućoj godini trebao bi se kretati na razini prethodne godine (4 do 5 posto rasta od novih depozita).

Dugoročno (nakon ulaska u EU) dodatno će se smanjiti realni prinosi na štednju u bankama, a povećat će se ponuda alternativnih financijskih ulaganja. Veći prinosi na ulaganja odražavat će i viši stupanj rizika, no s pomakom od prethodne krize smanjivat će se averzija građana prema riziku.

Stoga RBA-ovi analitičari dugoročno prognoziraju usporavanje rasta štednje građana u bankama na manje od 5 posto godišnje i zbog pada kamatnog prinosa i zbog usmjeravanja viška novca građana u rizičnija ulaganja.

Podsjetimo, u usporedbi s travnjem prošle godine u ovogodišnjem travnju devizni i kunski štedni i oročeni depoziti bilježe rast.

Nakon što su tijekom cijele 2009. i 2010. godine bilježili pad, kunski depoziti u ovoj godini ipak rastu, no iznos kunskih depozita daleko je od razine prije krize. No, gledajući podatke s kraja travnja u odnosu na kraj prošle godine, vidljivo je da su ukupni depoziti na kraju travnja bili manji.

Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač kaže da je stanovništvo tradicionalno oprezno pri izboru valute u kojoj štedi, odnosno dominantno se odlučuje za štednju u stranoj valuti, poglavito euru. Glavninu depozita stanovništva u bankama čine devizni depoziti (više od 85 posto oročenih depozita stanovništva). Nakon određenog smanjenja razine euroiziranosti na depozitnoj strani u vremenu prije krize, trendovi su se obrnuli te su se preferencije građana tijekom protekle dvije godine usmjerile prema štednji u stranoj valuti bez obzira na kamatni diferencijal u korist kunske štednje, dodaje Kovač.

Više kamatne stope na štednju u kunama posljedica su povoljnijeg regulatornog tretmana kunskih izvora, a što samim time stimulira banke da osiguraju određen pozitivan kamatni diferencijal. Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić također podsjeća da su u ukupnoj štednji građana depoziti u kunama zastupljeni u 15-postotnom udjelu, dok čak 85 posto čini štednja građana u drugim valutama, pri čemu, naravno, prednjači štednja u eurima s udjelom većim od 80 posto.

Rast depozita na godišnjoj razini otprilike odgovara dinamici rasta cjelokupnog tržišta. Također, naglašava, od izbijanja krize omjer plasmana i depozita je smanjen, što ukazuje da su se poslovne banke u većoj mjeri orijentirale na domaće izvore financiranja. Promatrajući kretanje depozita po vrstama, primjetno je, kaže Šantić, da dominiraju oročeni depoziti, što je i očekivano s obzirom na i dalje atraktivne pasivne kamatne stope. Tako je dosta snažan rast depozita stanovništva tijekom 2010. godine u velikoj mjeri bio i posljedica visokih kamatnih stopa dogovorenih na štednju tijekom 2009. godine. Tijekom ove godine očekuje se da se nastavi rast oročenih depozita stanovništva bez obzira na očekivani nastavak smanjenja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.